Ono što je interesantno jeste da će novoizabrani zastupnici Zoran Tegeltija (SNSD), koji je još predsjedavajući Vijeća ministara BiH u tehničkom mandatu, i Zukan Helez (SDP) glasati o samima sebi s obzirom na to da su predloženi za buduće ministre.

Provjerili smo i utvrdili da ovakva situacija nije definirana kao sukob interesa niti onemogućena važećim propisima, što ide na ruku strankama koje su dogovorile formiranje vlasti na nivou BiH, odnosno “Osmorci” koja je u međuvremenu postala “Šestorka”, HDZ-u i SNSD-u. Naime, kada bi Tegeltija i Helez bili izuzeti od glasanja, novi saziv Vijeća ministara, kako sada stvari stoje, ne bi mogao biti izabran.

Za izglasavanje je potrebna većina onih koji su prisutni i glasaju. U idealnim uvjetima, kada bi na sjednicu stiglo svih 42 zastupnika, većina bi bila 22 zastupnika. Te 22 ruke “Šestorka”, HDZ i SNSD nemaju bez Tegeltije i Heleza. Podsjetimo da je “Osmorka” pala na “Šestorku” kada su su iz koalicije na državnom nivou izašli Stranka za BiH i NES.

Upravo NES u Zastupničkom domu ima jednog zastupnika, Jasmina Emrića. Također, Zlatko Miletić, zastupnik stranke Za nove generacije, je najavio da neće podržati Vijeće ministara u kojem su presuđeni i osuđeni za krivična djela, a jedan od takvih je Zukan Helez.

Ipak, Helez i Tegeltija mogu glasati sami za sebe, čime državna pozicija dobija 23 glasa, odnosno ima potrebna 22 čak i ako Aida Baručija iz Bh. inicijative-Kasumović Fuad bude protiv, nakon medijskih natpisa o svađi SDP-a i Bh. inicijative u Zeničko-dobojskom kantonu.

Ivana Korajlić, iz nevladine organzacije Transparency international, istakla je da je u pitanju praznina u propisima.

– Bilo bi logično da se zastupnici moraju izuzeti iz glasanja po pitanjima koja se na njih odnose. Po svim principima sprječavanja sukoba interesa to bi trebalo da se propiše. Ali to nije ni u jednom zakonu precizirano, ni u Izbornom zakonu BiH, ni u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa BiH pa ni u Poslovniku o radu Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Ovakva situacija da zastupnici glasaju za sebe nije nigdje direktno propisana. Ostalo je nedefinisano iako bi trebalo da se podrazumijeva – dodala je Korajlić.

Identična situacija sadašnjoj bila je 2014. godine. Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u mandatu 2010-2014. bio je Vjekoslav Bevanda, koji je potom na izborima 2014. izabran za zastupnika u državnom Parlamentu. Tako je Bevanda položio zakletvu kao zastupnik i istovremeno odgovarao na zastupnička pitanja kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Bevanda je zatim bio predložen za ministra finansija i trezora BiH i na tu poziciju imenovan u martu 2015. godine. Na toj sjednici Zastupničkog doma Bevanda je kao zastupnik glasao za novi saziv Vijeća minstara, u kojem je on bio.

Glasanje o Vijeću ministara BiH 2015.