– Sasvim je sigurno da ćemo pokrenuti proceduru razrješenja CIK-a odmah te imenovati komisiju u skladu sa procedurama i u skladu sa zakonom jer ovaj sadašnji nije tako imenovan. Oko toga imamo usuglašen stav parlamentarne većine na nivou države. Mislim da je CIK u posljednje vrijeme napravio više štete nego koristi, kako za lokalne, tako i za opće izbore – zaključio je Čović.

Lider HDZ-a pridružio se tako svom strateškom partneru Miloradu Dodiku, predsjednik bh. entiteta RS i SNSD-a, koji je prvi najavio smjenu članova CIK-a čim bude formirana državna vlast. 

Mediji bliski Čoviću u nekoliko navrata do sada objavili su da je upravo smjena članova CIK-a jedan od uvjeta za “Osmorku” i učešće ove stranačke grupacije u vlasti na državnom nivou. Predsjednik CIK-a je Suad Arnautović, a članovi su Željko Bakalar, Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić, Vlado Rogić, Jovan Kalaba i Vanja Bjelica – Prutina.

Od 11. marta 2020. godine kada je izabran novi saziv CIKBiH, Čović i Dodik ne odustaju od političkih pritisaka i spinovanja kako je CIK sada nelegalan. Izborni zakon BiH jasno propisuje da akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Odluku Zastupničkog doma BiH pokušali su osporiti putem tri tužbe Sudu BiH koje su podnijeli Branko Petrić, Novak Božičković i Sanja Stanimirović-Ostojić. Sud ih je odbacio jer je utvrđeno da su imenovanja izvršena u skladu sa zakonom.

Pitanje legalnosti CIK-a problematizira se već tri godine, isključivo zbog toga što su Čović i Dodik nakon deceniju ostali bez političke kontrole nad ovom institucijom.

Prošle godine u januaru Komisija za izbor i imenovanje izabrala je Vladu Rogića, za kojeg je javna tajna da je Čovićev igrač, za člana CIK-a kao najboljeg kandidata. S obzirom da Čović najavljuje smjenu kompletnog CIK-a, a za što očigledno osim Dodikove ima i podršku “Osmorke” logično je zapitati se da li je to šef otpisao Rogića i da li će i njega smijeniti? 

Ukoliko se u Zastupničkom domu Parlamenta BiH izglasa smjena članova CIK-a ostavlja se otvoren prostor za svaku novu vlast koja dođe da po svom ćeifu smjenjuje i imenuje nove sazive ove institucije zadužene za provođenje izbora, te obesmišljava zakonska odredba po kojoj se članovi biraju na mandat od sedam godina. 

Podsjetimo, Međunarodna izborna posmatračka misija koja je pratila i nadzirala izborni proces 2. oktobra 2022. godine u BiH u svom je izvještaju navela da je “Centralna izborna komisija provela izbore učinkovito, transparentno i u zakonskim rokovima, uprkos kašnjenjima uzrokovanim kasnom isplatom potrebnih sredstava i velikim nedostatkom ljudskih resursa”. 

Izvještaj u cjelosti možete pročitati OVDJE.