– Uopće se ne dovodi u pitanje da će biti još više investicija u 2023. Američke kompanije vide šta se dešava u Srbiji i u tome vide inspirciju – naveo je.

Izjava se može tumačiti kao direktna podrška režimu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ali s kojim ciljem?

Zanimljiva je Hillova izjava i s aspekta tvrdnji aktuelne američke administracije koju u ovdašnjim javnim istupima prezentira specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar. 

Escobar u svakom svom javnom istupu ističe kako je korupcija ključni problem na Zapadnom Balkanu, a korupcija tjera građane iz zemlje, kao i investitore. Doduše, Srbiju u tom kontekstu rijetko spominje, ali je Bosna i Hercegovina konstantna meta Ecobarovih kritika, kao i Crna Gora. 

Promjena vlasti u Crnoj Gori, kada su na scenu stupile prosrpske i proruske stranke, potpomognute Dritanom Abazovićem, uveliko je bila podržana sa Zapada, također pod izgovorom smjene korumpiranog režima Mila Đukanovića.

Istovremeno Grupa država protiv korupcije (GRECO), tijelo Vijeća Evrope pozvala je prije par mjeseci vlasti Srbije da primjene dodatne mejre za sprječavanje korupcije među nosiocima najviših funkcija izvršne vlasti i među pripadnicima policije. Srbija se u svim izvještajima relevantnih organizacija spominje kao jedna od najkorumpiranijih zemalja. 

Međutim, u Srbiji investitori “vide inspiraciju”, kako navodi američki ambasador Hill, dok je BiH jednostavno “samo” korumpirana zemlja u svakoj Escobarovoj izjavi. 

Odnos američke administracije prema ovom dijelu Evrope ogleda se i u zagovaranju Otvorenog Balkana, a koji prema procjenama brojnih ovdašnjih analitičara, intelektualca i političara, ide na ruku Srbiji, nikako zemljama poput Bosne i Hercegovine i Crne Gore. 

– Otvoreni Balkan je treći stub američke strategije za Balkan – izjavio je na saslušanju u američkom Senatu Gabriel Escobar početkom prošle godine. 

Američkom izaslaniku je zagovaraje Otvorenog Balkana, uz konstantne izjave o korupciji, omiljena tema prilikom javnih istupa. Pritom niko ne spori da korupcija u BiH nije prisutna, ali da li je u većoj ili manjoj mjeri nego u Srbiji? Escobar konstantno tvrdi da je BiH najkorupiranija zemlja Zapadnog Balkana. No, poželjna je u Otvorenom Balkanu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je u junu prošle godine da će crnogorskom premijeru Dritanu Abazoviću “suditi birači, sudovi i historija” ukoliko bude vodio politiku koja je protiv interesa Crne Gore, te je ocijenio da je autorima ideje Otvorenog Balkana cilj nestanak Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije i dodao da bi se to sigurno završilo “ratom i još ponekim genocidom”.

Otvoreni Balkan se u većem dijelu bh. javnosti shvata kao “srpski svet”, a država Bosna i Hercegovina nije donijala odluku da se pridruži toj inicijativi. 

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić jednom je prilikom ovako komntirao inicijativu Otvoreni Balkan.

– Po meni, ja čak mogu i shvatiti šta su bile namjere i Aleksandra Vučića i Edija Rame, a i Zorana Zaeva da uđu u tu priču kako su zvali Mini Šengen pa poslije Otvoreni Balkan. Mislim da je tu čak bilo malo i reakcije i povrijeđenosti u pristupanju tih zemalja EU, da je to bio jedan razlog, možda postoji drugi ali da ne spekulišemo. Ali, čemu sada duplati stvari? I gospodin Šefik Džaferović je upravo postavio to pitanje, voljeli bismo da čujemo jasan odgovor od EU je li to što oni preferiraju Otvoreni Balkan ili je to Berlinski proces. Nemojte očekivati puno od Evropljana da se usprotive bilo kojoj vrsti regionalne saradnje. Svi će vam reći da je to neophodno i potrebno ali definitivno Berlinski proces je vrsta političkog projekta EU plus nas koji smo na to pristali. EU stoji iza toga i u okviru te priče će se plasirati novac. Da vam prevedem i banalizujem stvari do kraja, oprostite na tome, razlika između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa: Otvoreni Balkan 0 eura, Berlinski proces 30 milijardi eura – kazao je Komšić.

O inicijativi Otvoreni Balkan svoje mišljenje je iznio i Edward Joseph, profesor Univerziteta Johns Hopkins, dobar poznavalac prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

– Baš kao što zahvaljujem Vladimiru Putinu što je ubrizgao život u NATO, svaka čast Sergeju Lavrovu što je inicijativi Otvoreni Balkan dao poljubac smrti. Ova ideja Trumpove administracije unapređuje agendu strateškog partnera Rusije u regionu, Srbije, pod vodstvom Aleksandra Vučića, napisao je Joseph.

Potcrtao je kako Otvoreni Balkan u Rusiji podržava glavni proruski medij Sputnjik Srbija.

– A zašto ne bi? Otvoreni Balkan je otvorena pozivnica za Vučića da iskoristi ekonomsku veličinu Srbije za političku prednost, oslobođenu političkih ograničenja i vrijednosti EU-a. Otvoreni Balkan je jednako “srpski svet”. Vjerovanje da Vučić želi da se pridruži EU natjerao je američke zvaničnike da pomisle kako je trgovina jednako povjerenje. Ono što se računa je karakter režima s kojim trgujete. Pitajte samo Ukrajinu kojoj je do 24. februara Rusija bila najveći trgovinski partner – napisao je Joseph, te dodao:

– Pitajte Japan, Južnu Koreju i Tajvan da li je trgovina izgradila povjerenje sa Kinom. Ista priča je na Balkanu. Srbija je prvi trgovinski partner Crne Gore, i za uvoz i izvoz, a Beograd je na posljednjem mjestu u pogledu povjerenja. Nedavna podrška crnogorskog premijera ovoj inicijativi dodatno je povećala podjele u ovoj zemlji. Bilo koja politika na Balkanu koja se suočava sa direktnom prijetnjom Srbije je skeptična, ako se ne sumnja prema inicijativi Otvoreni Balkan.

Slično je i, napisao je, EBRD primijetio u slučaju BiH da ključni ekonomski problemi imaju uzrok političke prirode.

– Baš kao što je Putin pojačao NATO, nadamo se da će Lavrov ojačati alternative Otvorenom Balkanu koje grade regionalno zajedničko tržište na zajedničkim vrijednostima EU – poručio je Joseph u junu prošle godine. 

Specijalni izaslanik Savezne vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin izjavio je da je skeptičan po pitanju ideje Otvorenog Balkana. 

– Gledajući samo ekonomski aspekt ove priče, ona nesumnjivo ima pozitivne karakteristike. Bez ograničenja protoka roba, kapitala, usluga, ljudi… pospješuju se ekonomski tokovi svake države. No, politički dio priče je prilično dvojben. Postoji bojazan o stvaranju nekih novih, malih jugoslavija – kazao je ranije za Faktor prof. dr. Muris Čičić, ekonomski stručnjak i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH. 

Naš strateški, državni prioritet mora biti Evropska unija koja će uvijek biti ispred regionalnih inicijativa, dodao je Čičić.

Književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis ideju Otvorenog Balkana opisuje ovako:

– Već vijek i po, centralna ideja političkog Beograda je stvaranje balkanskog imperija. Nekad je to elaborirano onako kako je učinio Garašanin. Kasnije se to zvalo Homogena Srbija. Poslije toga – Velika Srbija. Danas: srpski svet i Otvoreni Balkan. Ta ideja je živa. 

Zašto “američke kompanije vide šta se dešava u Srbiji i u tome vide inspirciju” kako je naveo Hill i zašto je BiH “samo” korumpirana te zašto je odnos Zapada predvođenog SAD-om takav kakav jeste, najpreciznije je možda opisala Islamska zajednica u BiH. 

–  Islamska zajednica krajnje dobronamjerno upozorava svoje prijatelje u svijetu da je sve više onih, ne samo u Bosni i Hercegovini, koji imaju dojam kako se u jeku krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu, pokušavaju napraviti ustupci prema ruskim saveznicima na ovim prostorima na račun Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, a kako bi ih se privolilo da ostanu u zapadnom bloku.