Dva dana prije, Vlada Republike Hrvatske priznala je da je sa Schmidtom dogovarala izmjene Izbornog zakona BiH, i to temeljito i diskretno. 

– Vlada Republike Hrtvatske bila je direktno uključena u pregovore sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini – priznao je Plenković tada. 

– Sa visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH – prenio je Twitter profil Vlade Hrvatske riječi premijera Andreja Plenkovića.

I prije ove izjave, Plenković nije krio da žestoko lobira i “odrađuje” Schmidta s ciljem da se udovolji svim zahtjevima i željama predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Na istoj je liniji bio i šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman koji je također zaigrao, nakon tihe i tajne diplomatije, otvorenih karata – legitimno predstavljanje, ali kakvim ga vidi Čović, je imperativ! 

U periodu dok su trajali pregovori bh. političkih stranaka o reformi izbornog zakonodavstva (2021. i početak 2022.), redovni gosti u Zagrebu bili su, sada već zaboravljeni Matthew Palmer, američki izaslanik za izborne reforme u BiH i Gabriel Escobar, specijalni izaslanik američke vlade za Zapadni Balkan. 

Escobar je tokom jedne od posjeta glavnom gradu Hrvatske jasno poručio da se o konceptu građanske države može razgovarati “možda u budućnosti”, nakon što BiH postane članica EU.

– Dotad je Dejton mapa puta prema europskoj integraciji i to mora i ostati – rekao je Escobar i ponovio američku podršku konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Palmer je prilikom jednog od razgovora za hrvatske medije kazao da je do kraja godine (2021) moguće postići napredak u dogovorima s ciljem stvaranja izbornog sistema koji bi uzimao u obzir “zabrinutost Hrvata u BiH o izboru članova Predsjedništva”.

– Istovremeno uzimajući u obzir obaveze koje proizlaze iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju Sejdić-Finci, važne za napredak BiH na evropskom putu – rekao je Palmer.

Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst, koja je bila tandem s Palmerom, učestvovala je u pregovorima stranaka, a onda je i ona “nestala”. Podsjetimo, jedan od njenih poteza je bio da “građanske stranke udalji iz pregovaračkog procesa, odnosno da mogu učestvovati samo u razgovoru o tehničkim, ali ne i političkim izmjenama Izbornog zakona”, što su iz Demokratske fronte tada ocijenili kao pristrasno ponašanje. 

Palmer je otišao na novu dužnost. Eichhorst više ne zanima BiH. Escobar je još uvijek je na istoj poziciji. 

Kako će se i u kom pravcu dalje odvijati situacija vezano za izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava BiH ponovo nam je ovih dana otkrio Plenković. Govoreći o strategiji Vlade Hrvatske za Hrvate izvan te države u narednih deset godina, ocijenio je to i kao veoma bitnu temu za BiH.

Zastupnik u hrvatskom Saboru Nevenko Barbarić istakao je da je politika Plenkovića za “opstanak i opstanak Hrvata u BiH” već dala rezultate.

– Naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati konstitutivni narod, trebaju imati svoje legitimne političke predstavnike što mislim da se dogodilo kada je riječ o izborima za parlamente ili kantonalne skupštine. Ono što je važno je da se ta situacija dogodi kroz nove koalicije i nove institucije vlasti kada je riječ o članu Predsjedništva BiH, tada ćemo zaokružiti taj proces. Naša podrška je snažna i dugotrajna – kazao je Plenković.

U martu ove godine, Plenković je lobirajući za Čovića “dodavao gas” i prema zvaničnicima EU-a i SAD-a. Nakon lobiranja kod visokog predstavnika za vanjsku polituku Evropske unije Josepa Borrella, isto to je uradio i u komunikaciji sa državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Antonyjem Blinkenom.

– Uoči pregovora o Izbornom zakonu BiH zatražio sam podršku SAD-a da se postigne dogovor i osigura ravnopravnost hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda – objavio je Plenković na svom Twitter profilu.

U izbornoj noći, kada je netom nakon zatvaranja birališta u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik nametnuo odluku o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, prvi koji mu je na tome čestitao bio je upravo Plenković. 

– Hrvatska pozdravlja intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon. U tome smo ga cijelo vrijeme podržavali nakon što nisu uspjeli pregovori političkih aktera u BiH te smo vodili razgovore sa svim zemljama. Izmjene osiguravaju politički opstanak Hrvata i pridonose ostvarivanju legitimne zastupljenosti u Domu naroda i Vladi Federacije BiH.

Poslije izbora potrebno je da politički akteri nastave razgovore kako bi se osigurala ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i u Predsjedništvu. Ponovno svjedočimo tome da su Bošnjaci preglasali Hrvate, što narušava funkcionalnost BiH i skladne odnose konstitutivnih naroda – poručio je hrvatski premijer. 

Ukoliko “Osmorka” koja je za 29. novembar najavila potpisivanje sporazuma sa Čovićem bude vlast na državnom nivou, jasno je šta će im biti prioritet u zadaćama, te da je to cijena ulaska u vlast. Želje “gospodina legitimnog” koje političkim čarobnim štapićem ispunjava Plenković, a na što SDA, DF i SDP nisu pristajali tokom višemjesečnih iscrpnih i teških pregovora uz posredovanje predstavnika međunarodne zajednice.