Mnogo toga će razriješiti odgovor na pitanje ko ima većinu u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH.

Socijaldemokrasta partija (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), potpomognuti ostatkom Osmorke, nadaju se da će oni činiti vlast zajedno sa HDZ-om.

NiP, SDP i NS ujedno su i prva bošnjačka reprezentacija koja je razgovarala sa Čovićem.  

– Ko će biti bošnjačka reprezentacija sa kojom će razgovarati legitimni hrvatski i srpski predstavnici – pitanje je kojim se nakon jučerašnjih razgovora u Mostaru bavila Čovićeva Radio-televizija Herceg-Bosne.

Dakle, insistirajući uporno na tome da sa SDA neće formirati vlast, a da je HDZ neizbježan, boreći se za većinu samo u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH, stranke koje su jučer bile na razgovoru u HDZ-u praktično su se same odrekle sebe kao socijademokratskih, lijevo-liberalnih i građanskih opcija. To se svakako odnosi na SDP i Našu stranku koje su počevši od “liderisanja procesima” u Kantonu Sarajevo do ovih pregovora o formiranju vlasti, vodstvo prepustile NiP-u. Čak i bez OHR-ovih izmjena Izbornog zakona BiH nametnutih 2. oktobra, SDP i NS nisu previše bile zainteresirane za “kontrolni paket” u Domu naroda FBiH u klubovima Srba i Hrvata. Naša stranka naročito jer oni u stvarnosti i ne postoje u onim kantonima gdje vlada HDZ, a odakle i dolazi najviše delegata iz reda hrvatskog naroda. 

SDP i Naša stranka pristajući na formiranje vlasti u formatu tri nacionalna bloka, pristale su biti bošnjačka reprezentacija umjesto SDA. 

Vrijedi podsjetiti na nekoliko situacija u kojima se prvenstveno predsjednik SDP-a Nermin Nikšić jako uzrujavao kada se njegova stranka svrstavala u bošnjačku reprezentaciju, dok je sada objeručke prihvatio popuniti isključivo bošnjačku kvotu u vlasti, dijeleći te pozicije sa još sedam bošnjačkih stranaka, uključujući i Našu stranku. 

Tako je, primjera radi, u februaru 2019. godine govoreći o razlozima zašto nisu ušli u vlast, Nikšić rekao i to da SDP nije dio bošnjačke reprezentacije (15. februar 2019. godine, Face TV). 

Prilikom formiranja vlasti nakon izbora održanih 2018. godine, Bakir Izetbegović, odnosno SDA, nudio je građanskim strankama, u prvom redu SDP-u, da budu dio vlasti i takozvanog probosanskog bloka. Poziv je bio u cilju zauzimanja jedinstvenog stava i djelovanja naspram secesionističke politike Milorada Dodika i SNSD-a te HDZ-ove želje za ovladavanjem Federacijom kroz izmjene Izbornog zakona BiH i takozvano legitimno predstavljanje. 

SDA je tada nudila SDP-u i drugim strankama koje si vole tepati da su lijevo-liberalne, građanske opcije, da im ustupi dio svojih mjesta u Vijeću ministara, ali i drugim državnim institucijama – kao bloku građanskih stranaka. SDP, ali i Naša stranka, su to odbile. Između ostalog, odgovor je bio i to da oni nisu dio bošnjačke reprezentacije i da se ne žele svi “ugurati” u isključivo bošnjačku kvotu u vlasti.

No sad ih se osam gura u tu kvotu jer Čović i HDZ su jasni – nijednu poziciju koja bi po pisanom ili nepisanom pravilu trebala pripasti Hrvatima, ove stranke neće dobiti jer Hrvati u ovoj igri imaju znak jednakosti sa HDZ-om i HNS-om. Istog su stava i oni iz RS-a po pitanju srpskih pozicija, što će se ticati vlasti na državnom nivou.

– Socijaldemokratska partija BiH nije ranije pristala, pa neće ni sada, biti dio samoproglašene bošnjačke reprezentacije, predvođene od SDA – kazao je Nikšić u januaru 2020. godine, a riječ je bila o zajedničkom nastupu probosanskih stranaka na Lokalnim izborima u Srebrenici. 

– Mi ćemo u Srebrenici, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, izaći na lokalne izbore kao Bh. blok kroz građansku platformu ili samostalno sa multietničkom listom sastavljenom od građana Srebrenice – objašnjavao je.

U augustu iste godine na konferenciji za medije, Nikšić je isto govorio, odbijajući pružiti podršku zajedničkom kandidatu za načelnika Srebrenice Aliji Tabakoviću. 

– Da ne upotrijebim neku tešku riječ, nije nikakvo probosansko jedinstvo. To je bošnjačko jedinstvo. SDP ne želi da se kvalifikuje kao dio bošnjačke reprezentacije i da u naše ime Bakir Izetbegović pregovara sa bilo kime, pa i kada je Srebrenica u pitanju – objašnjavao je Nikšić.

U utrci za načelnika pobijedio je SNSD-ov Mladen Grujičić.

Objašnjavao je Nikšić vrlo precizno gostujući i na N1 da njegova stranka nije dio bošnjačke reprezentacije i da na to nisu pristali ni na višim nivoima vlasti. Dakle, kada im je SDA nudila. 

SDP, kao ni Naša stranka, nije htio biti dio bošnjačke reprezentacije ili u tom slučaju je bolji termin probosanske reprezentacije, tokom pregovora o Izbornom zakonu, naročito onih u Neumu, ali su zato neumorno navijali da SDA, stranka koja je zagovarala interes Bošnjaka i svih građana i građanskih stranaka, popusti u korist HDZ-a da bi oni, tzv. građanske stranke, mogli likovati. 

Istaknula se tu građanka Sabina Ćudić, malo Bošnjakinja, malo iz reda ostalih, kako koji izborni ciklus. Ona je iz sarajevskog studija Face TV-a (odakle bi drugo?!), tvrdila kako ima pouzdane informacije da “Bakir ne zna šta radi, da je ucijenjen” i da će popustiti Čovićevim zahtjevima na štetu Bosne i Hercegovine.

Svjedočili smo tome da je u Neumu, a i nakon Neuma, HDZ-ove zahtjeve za tzv. legitimnim predstavljanjem zdušno branio Elmedin Konaković, šef NiP-a i šef “Trojke”, a SDA i Izetbegović ostali dosljedni onoj Izetbegovićevoj da u izbornoj reformi neće pristati na bilo šta na šta ne pristaju građanske stranke. U prvom redu DF.

Nešto manje od godinu dana poslije svjedočimo tome da SDP i NS nisu gotovo nikako ili su sasvim blago i tiho reagirale na odluke Christiana Schmidta, a Čovićev poziv da kao bošnjačka reprezentacija zauzmu bošnjačke pozicije u vlasti rado su prihvatili. 

Stoga, kada Čovićeva RTV Herceg-Bosna, pa i sam Čović i nevladina organizacija HNS, o formiranju vlasti govore na način da postavljaju pitanje ko će biti bošnjačka reprezentacija – Osmorka ili SDA, oni zapravo u tom pogledu ni u čemu ne griješe i stvari nazivaju tačno onakvima kakve jesu.