Rok za donošenje rješenja nakon podnesenog zahtjeva za penzionisanje, utvrđen članom 216. Zakona o upravnom postupku, jest najkasnije 60 dana, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.

Nailaze na sporne situacije 

– Federalni zavod u svom radu, između ostalih, primjenjuje i Zakon o upravnom postupku, koji je propisao rokove za donošenje rješenja. Odredbama Zakona o PIO-u propisano je da nosilac osiguranja pruža stručnu pomoć korisnicima prava i osiguranicima. Navedene zakone Zavod strogo primjenjuje. Za navedena 83 predmeta potrebno je imati u vidu bitne činjenice koje utječu na period rješavanja predmeta – navode nam iz Ureda za odnose s javnošću Federalnog zavoda PIO.

Dodaju kako Zavod u postupku donošenja rješenja, vrlo često, nailazi na sporne situacije koji nisu u njegovoj nadležnosti, a bez čijeg prethodnog rješavanja nije moguće odlučiti o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a što sukladno zakonu o upravnom postupku, prolongira rokove od 30 odnosno 60 dana.

Kao primjer navode neuplaćene doprinose za PIO, situaciju gdje poslodavci pogrešno evidentiraju podatke o stažu osiguranja, nedostavljanje potrebne dokumentacije, kao i dugotrajno vođe postupka ocjene radne sposobnosti kod Instituta za medicinsko vještačenje kao samostalne institucije i slično.

“U 83 predmeta Zavod nije prekršio rokove”

– U takvim slučajevima djelatnici Zavoda obavještavaju podnosioce o koracima koje je nužno poduzeti kako bi se obaveze izmirile ili kako bi podaci bili uredno evidentirani, a sve u cilju donošenja zakonitog rješenja. No, službe Zavoda ne mogu donijeti rješenje dok se navedene stavke ne riješe, a rješavanje istih nije u nadležnosti Zavoda, pa iz tih razloga bude pomjeren rok za rješavanje jer po zakonu o upravnom postupku rokovi počinju teći kada je dokumentacija kompletna – kažu u Zavodu i dodaju:

– Dakle u navedena 83 predmeta Federalni zavod PIO nije prekršio rokove predviđene zakonom jer, kao što je rečeno, dugotrajnost postupka u mnogim slučajevima je prouzrokovana problemima koje stranke imaju u prikupljanju zakonom predviđene dokumentacije, a za što Zavod nije odgovoran niti može utjecati na brzinu istog.

Federalni revizori su konstatovali da Federalni zavod uložene žalbe nije rješavao blagovremeno u 2021. godini, odnosno od 62 podnesene žalbe, samo je sedam predmeta riješeno u zakonski predviđenom roku.

“Revizija kruto traži da se predmet riješi u 15 dana”

– Predmeti u žalbenom postupku koje rješava drugostepeni organ su u pravilu složeni predmeti, koji često zahtijevaju aktivno učešće stranke u samom postupku donošenja rješenja (pribavljanje određenih izjava, odlazak na medicinsko vještačenje i sl.), pribavljanje odgovarajućih sudskih odluka i predmeta koji se nalaze na sudovima, a kod INO predmeta pored elementa inostranosti (staž, prebivalište, školovanje u inostranstvu), primjenjuju se i međunarodni bilateralni ugovori – pojašnjavaju u Zavodu PIO FBiH i dodaju:

– U ovoj grupi su i stranke koje vode sudski spor koji u pravilu traje više mjeseci pa i godina. Po pravosnažnosti sudske presude, revizija kruto traži da se predmet riješi u 15 dana. Ocjena o kašnjenju koju je revizija izrekla je na temelju prosudbe da se takvi predmeti trebaju riješiti u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude.

U većini tih predmeta Federalni zavod u roku od 15 dana ne dobije ni predmet od suda, nego taj postupak traje mnogo duže, a neke od presuda su takve da se zahtijevaju ponovno medicinsko vještačenje, za koje je potrebno više mjeseci da ga Institut obavi i dostavi nam odgovarajući dokument.

Dakle, izrečena kvalifikacija uopće ne uvažava realno potrebno vrijeme za provedbu presuda koje su raznih vrsta i raznih pravnih situacija, pa je neosnovano definirana kao kašnjenje, jer je proteklo 15 dana od pravosnažnosti presude.

Kažu da, imajući u vidu izuzetnu složenost i pravnu različitost drugostepenih predmeta, Zavoda PIO FBiH smatra da ne kasni u rješavanju.

Zašto se kasnilo sa isplatama troškova za sahrane za penzionere? 

– Rokovi u duhu zakona o upravnom postupku teku od kompletiranja dokumenata i može se reći da mi te rokove ne prekoračujemo. Bitno je napomenuti da bez obzira na sve rečeno, stranke ne trpe štetne posljedice jer im prava teku od datuma koji se utvrdi u konačnom postupku kao datum stjecanja prava – rekli su nam u Zavodu PIO.

Obavljenom revizijom konstatovano je i da se naknada za troškove sahrane ne isplaćuje u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Riječ je o posmrtninama koje dobiju porodice umrlih penzionera. 

Federalni revizori su u izvještaju naveli da su u mjesecu novembru 2021. godine (15.11.2021. godine) donesene odluke o naknadi troškova sahrane za zahtjeve podnesene u mjesecu julu 2021. godine, dok su u mjesecu decembru 2021. godine donesene odluke o isplati naknada za podnesene zahtjeve u augustu i septembru 2021. godine.

Novac se potrošio do augusta 

– Što se troškova sahrane tiče, to pravo je uvedeno Zakonom o PIO-u od 1.3.2018, dok su podzakonski akti doneseni nekoliko mjeseci kasnije, a stranke su zahtjeve predavale od samog početka. Na taj način se nakupio veći broj neriješenih predmeta te je trebalo vremena da se dostigne željena dinamika u rješavanju.

Prošle godine Zavod je novac predviđen finansijskim planom za 2021. utrošio već do augusta mjeseca, stoga je bilo potrebno čekati saglasnost na preraspodjelu novca finansijskog plana, kako bi se nastavilo s isplatom, a što je dovelo do nešto dužeg čekanja – kazali su nam u Zavodu PIO FBiH i dodali:

– Također i u predmetima zahtjeva za naknadu troškova sahrane bude, iz raznih razloga, nekompletnih predmeta, te je, za donošenje rješenja, potrebno više vremena. No takvi predmeti su izuzetak, a pravilo je da se zahtjevi riješe u zakonskom roku.