Materija jeste kompleksna, ali ne toliko da se već četvrti dan ne može izjasniti o njoj, dati neki sud. 

– Ona je definitivno ojačala poziciju HDZ-a – izjasnio se Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, već nekoliko sati nakon Schmidtove odluke. 

Govorio je o njoj i jučer, a učinili su to i drugi SDA-ovi zvaničnici.

Izjasnio se i Željko Komšić, predsjednik DF-a. 

– Zapravo, pravi pobjednik ovih izbora je HDZ, da se ne lažemo. Plus malo zacementiran ovom odlukom Schmidta… – kazao je, između ostalog, Komšić. 

Znakovita je izjava i DF-ovog Zlatana Begića u vezi s aktuelnim mandatom vlasti. Na pitanje kako sada, nakon ovih izbora, gleda na koaliciju sa SDA, Begić eksplicitno pojašnjava: 

– U to vrijeme nije bilo popularno ući u koaliciju sa SDA i u jednom momentu se desilo da niko živ nije htio u tu koaliciju. Međutim, to je bio dio projekta, ali došli su u pitanje interesi države. Govorilo se o Izbornom zakonu, mi smo to primijetili i shvatili da su ugroženi državni interesi.

Sve se reklo samo

Čijeg i kakvog projekta i zašto je odbijanje koalicije sa SDA značilo ugrožavanje interesa države, reklo se samo nepunih sat vremena nakon zatvaranja birališta 2. oktobra. Upravo ono na šta SDA sve vrijeme pregovora o izbornom zakonodavstvu nije htjela pristati, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je nametnuo svojim odlukama. Da li one idu u korist države Bosne i Hercegovine? Definitivno ne!

Nije najbitnije, ali nije ni nevažno – na primjeru DF-a na ovim izborima pala je u vodu teza, brižljivo plasirana u javnost godinama, o “topljenju” stranaka koje koaliraju sa SDA. Naprotiv, DF je značajno popravio izborni rezultat 2. oktobra. Pokazatelj je to isključivo činjenice da koalicije zasnovane na principima u korist pozitivnih procesa u državi budu prepoznate kod birača i da stranke koje u njima participiraju mogu biti samo na dobitku. 

No ono što je zanimljivo je da o odlukama visokog predstavnika već četvrti dan šute stranke koalicije koja je podržavala Denisa Bećirovića u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. 

Posve je nemoguće da, recimo, našestrankaš Damir Arnaut nije iščitao Schmidtove odluke i da nema komentar. Ipak je on “pravni ekspert”. Međutim, ako se zna da se Arnaut, tačnije Naša stranka, već u izbornoj kampanji izjasnila da sa SDA ne treba formirati vlast, ali da HDZ može biti prihvatljiv partner, onda Arnautova i šutnja drugih iz te stranke o Schmidtu nije nikakvo iznenađenje. 

Elmedin Konaković, čiji je NiP i na ovim izborima uspio dobaciti samo do Ilijaša, ali na osnovu glasova u sarajevskoj kotlini vidi sebe u fotelji federalnog premijara, ne oglašava se, a nema ni potrebe. On je bio saglasan sa HDZ-ovim legitimnim predstavljanjem naroda otkako je izašao iz SDA. Njemu je, dakle, Schmidtova odluka prihvatljiva.

Osim toga, Konaković dobija vjetar u leđa od onih čijom je odlukom Schmidt i nametnuo izmjene. Skromnog znanja, u političkom iskustvu potkapacitiran, velikog ega, gladan vlasti po svaku cijenu. Pogubna kombinacija za državu Bosnu i Hercegovinu.

Fahrudin Radončić, šef SBB-a, jedan je od rijetkih iz tih 11 stranaka koji ima opravdanje što se ne oglašava. Glasači su SBB ukinuli sa bh. političke scene. Kraj. Međutim, Radončić lično bi od “Trojke” mogao dobiti nešto u znak zahvalnosti, a i zarad buduće naklonosti Avaza Frankenštajn-koaliciji.

Kandidat 11-orke, sada već sigurni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, u izbornoj noći je jedva progovorio da Schmidtove odluke nije pročitao. Nije li ni do danas? Malo vjerovatno. 

Nermin Nikšić, čelnik SDP-a, čovjek je pod pritiskom. To što su mu šanse za ulazak u Zastupnički dom BiH čak i preko kompenzacijskog mandata minimalne, vjerovatno je jedna od većih tegoba šefa SDP-a, ali ni pozivi i pritisci koji dolaze od Schmidtovih nalogodavaca nisu zanemarivi. Naime, SDP u velikoj mjeri odlučuje o budućoj vlasti i interesima države. Nikšić, također, šuti, ne daje kvalifikacije Schmidtovih odluka. Ali Nikšić, čovjek koji u Parlament možda neće čak ni preko kompenzacije, priča o formiranju vlasti.

Crne liste, trice i kučine

Oglašava se Nikšić o tome da sa SDA neće u koaliciju, spominjući istovremeno ambasade SAD-a i Velike Britanije u kontekstu toga da njima takva vlast nije prihvatljiva. Dakle, Schmidtovim nalogodavcima pod čijim je pritiskom nametnuo odluke koje idu u korist HDZ-a. 

Spominje Nikšić i američke crne liste, ali u kontekstu SDA i premijera Fadila Novalića koji je tamo završio, prema zvaničnom obrazloženju, zbog pisma penzionerima iz 2018. godine. Istovremeno, koalicija sa HDZ-om čiji je Marinko Čavara, primjera radi, nedavno završio na američkoj crnoj listi i to zbog podrivanja sigurnosnih i mirovnih sporazuma u ovom regionu, pa i Dejtonskog sporazuma, Nikšiću ne predstavlja problem. Crna lista nije bila problem ni u slučaju koalicije sa PDA čiji je vlasnik Mirsad Kukić, dok je tek formalna predsjednica stranke Elzina Pirić.

Ekipa iz FBiH, proširena sarajevska “Trojka”, još čeka ishod prebrojavanja glasova iz RS-a za državni Parlament. U zavisnosti od mandata SDS-a i PDP-a, pregovarat će i s njima o vlasti na državnom nivou. Nikšić je možda zaboravio, ali napomene radi, kompletan SDS kao stranka je godinama na američkoj crnoj listi. 

Bez obzira na to šta lideri “Trojke” sada govorili u pogledu formiranja vlasti, kakve izgovore tražili, više je nego očito da su za odluke Christiana Schmidta, koje idu u korist HDZ-a, znali prije održavanja izbora. Ne samo znali, nego bili saglasni s tim, a zauzvrat su im Schmidtovi nalogodavci obećali podršku pri formiranju vlasti. 

Ako je bilo onih koji nisu shvatili zašto su sve vrijeme bili dominatni narativi o Izetbegovićevoj tobožnjoj izdaji svega i svačega, Mostarskom sporazumu, tricama i kučinama, sada valjda jeste jasno – hajka je na vuka, a lisice (s HDZ-om) meso jedu!